Uzgoj vinove loze iz reznica predstavlja jednu od najstarijih i najpouzdanijih metoda razmnožavanja ove plemenite biljke. Ovaj način sadnje koriste i profesionalni vinogradari i hobisti koji žele proširiti svoj vinograd ili zasaditi nekoliko čokota u kućnom vrtu. Prednost ove metode leži u njenoj jednostavnosti, dostupnosti i mogućnosti očuvanja tačno određene sorte grožđa.
Razmnožavanje vinove loze reznicama omogućava:
- očuvanje genetskih osobina sorte
- značajno smanjenje troškova sadnog materijala
- kontrolu kvaliteta biljaka od samog početka
- osjećaj zadovoljstva jer vinograd nastaje vlastitim rukama
Iako proces zahtijeva strpljenje i pažnju, rezultati su dugoročno izuzetno isplativi.Objasniti cemo kako pravilno odabrati reznice, kada ih saditi, kako ih njegovati i šta očekivati u godinama koje slijede.
Šta čini kvalitetnu reznicu?
Kvalitet reznice direktno utiče na uspješnost zakorjenjivanja i kasniji razvoj čokota. Idealne reznice vinove loze imaju nekoliko jasno definisanih karakteristika:
- dužina između 20 i 30 centimetara (otprilike 8–12 inča)
- prisustvo 3 do 4 dobro razvijena pupoljka
- uzete sa zdravog, jednogodišnjeg drveta
- unutrašnjost reznice treba biti zelena i svježa, nikako suha ili smeđa
Tvrde i meke reznice – u čemu je razlika?
Postoje dvije osnovne vrste reznica koje se koriste kod vinove loze:
Tvrde (drvenaste) reznice
- uzimaju se tokom zimskog mirovanja, najčešće krajem zime
- otpornije su na isušivanje
- imaju veći procenat uspješnog prijema
- idealne su za početnike
Meke (zelene) reznice
- uzimaju se u proljeće ili rano ljeto
- brže formiraju korijen
- zahtijevaju više pažnje i vlage
- osjetljivije su na isušivanje
Za većinu amaterskih vinogradara preporučuju se upravo tvrde reznice, jer su stabilnije i lakše za rukovanje.
Pravo vrijeme za uzimanje i sadnju reznica
Najpovoljniji period za uzimanje i sadnju tvrdih reznica je kasna zima, neposredno prije nego što pupoljci počnu bubriti. U tom trenutku biljka se još uvijek nalazi u fazi mirovanja, ali se u njoj već pokreću životni procesi.
Reznice se ne smiju ostaviti da se isuše. Ako se ne sade odmah, potrebno ih je:
- čuvati na hladnom mjestu
- umotati u vlažnu krpu ili pijesak
- redovno provjeravati njihovu svježinu
Zdrava reznica mora biti elastična i blago vlažna na dodir.
Upotreba hormona za zakorjenjivanje
Iako vinova loza može pustiti korijen i bez dodataka, korištenje hormona za zakorjenjivanje značajno povećava uspješnost procesa. Donji kraj reznice se umoči u prah ili rastvor hormona, koji stimuliše razvoj korijenovog sistema.
Prednosti upotrebe hormona:
- brže formiranje korijena
- veći procenat uspješnih sadnica
- jači početni rast mladih čokota
Sadnja reznica
Vinova loza najbolje uspijeva u propusnom, plodnom zemljištu. Idealni uslovi podrazumijevaju:
- dobru drenažu
- pH vrijednost između 5,5 i 6,5
- prisustvo organske materije
Prije sadnje, tlo je preporučljivo prekopati i obogatiti kompostom ili zrelim stajnjakom. Teška, glinovita tla treba poboljšati dodavanjem pijeska.
Način sadnje
Reznice se sade tako da:
- dvije trećine reznice budu u zemlji
- najmanje dva pupoljka ostanu iznad površine
- donji rez bude usmjeren prema dolje (izuzetno važno)
Razmak između reznica treba biti 90–120 cm, dok razmak između redova iznosi 2,5 do 3 metra. Ovakav raspored omogućava dovoljno prostora za razvoj korijena i kasnije oblikovanje čokota.
Početna njega nakon sadnje
Odmah nakon sadnje, reznice je potrebno:
- obilno zaliti
- prekriti slojem malča radi zadržavanja vlage
- redovno provjeravati vlažnost tla
U prvim sedmicama tlo mora biti stalno vlažno, ali nikako natopljeno vodom.
Njega i održavanje mladih loza
Zalijevanje i prihrana
Tokom prve godine, redovno zalijevanje je ključno. Kako se biljke budu ukorjenjivale, učestalost zalijevanja se postepeno smanjuje.
Prihrana se obavlja umjereno:
- lagana prihrana nakon nekoliko mjeseci
- koristiti uravnoteženo đubrivo
- izbjegavati prekomjerno đubrenje
Zaštita mladih biljaka
Mladi čokoti su posebno osjetljivi na:
- životinje
- niske temperature
- mehanička oštećenja
Preporučuje se upotreba:
- zaštitnih mreža
- fizičkih barijera
- nagrtanja zemlje oko baze u hladnijim krajevima
Formiranje i rezidba vinove loze
U prvoj godini cilj je razviti jak i pravilan glavni izdanak. Preporučuje se:
- postavljanje kolca za oslonac
- ostavljanje jednog najjačeg izdanka
- uklanjanje slabijih izdanaka
Rezidba u narednim godinama
Od druge godine započinje oblikovanje loze na žici ili drugom nosaču. Rezidba se obavlja:
- svake godine u kasnoj zimi
- radi kontrole rasta
- radi podsticanja rodnosti
Pravilna rezidba je jedan od najvažnijih faktora uspjeha u vinogradarstvu.
Rješavanje problema
Bolesti i štetočine
Vinovu lozu treba redovno pregledati kako bi se na vrijeme uočili problemi poput:
- pepelnice
- lisnih uši
- truleži korijena
Po potrebi koristiti organska ili preporučena zaštitna sredstva, uvijek u skladu s pravilima dobre poljoprivredne prakse.
Problemi sa zakorjenjivanjem
Neće se svaka reznica primiti, što je potpuno normalno. Da biste povećali uspješnost:
- posadite više reznica nego što vam je potrebno
- pazite na pravilnu orijentaciju reznice
- održavajte optimalnu vlagu tla
Berba i dugoročno upravljanje vinogradom
Vinova loza uzgojena iz reznica obično počinje davati grozdove u trećoj godini. Prve berbe su skromne, ali se prinos povećava kako čokot sazrijeva i jača.
Dugoročna njega vinograda
Za dugoročan uspjeh potrebno je:
- redovno orezivanje
- povremena analiza tla
- pravilno upravljanje hranjivim materijama
- stalno praćenje zdravstvenog stanja loze
