Uzgajanje smokvi je interesantno iskustvo, a posebnu pažnju privlači postupak razmnožavanja ove biljke. Smokva, kao plodna i izuzetno korisna biljka, može se saditi na različite načine, uključujući metodu zakopavanja četiri smokve u zemlju. Ovaj jednostavan postupak omogućava stvaranje novih sadnica koje, uz odgovarajuću negu, mogu postati zdrava i plodonosna stabla.
Karakteristike smokve
Smokva (Ficus carica), biljka iz porodice Moraceae, potiče iz mediteranske regije i poznata je po svojim plodovima koji su bogati hranjivim supstancama. Smokve su ujedno i ukrasne biljke, s karakterističnim širokim, tamnozelenim listovima, koje mogu rasti i kao stabla i kao grmovi. Iako smokve preferiraju sunčane lokacije, važno je smjestiti ih na zaštićeno mesto, jer visoke temperature mogu naškoditi biljci.
Plodovi smokve sazrevaju obično u augustu i septembru, iako je moguće da se berba nastavi i do kraja oktobra. Smokve su bogate vitaminima, mineralima, i vlaknima, a sve te nutritivne vrednosti čine ih izuzetno korisnim za ljudski organizam. Svježe smokve imaju manje kalorija u odnosu na sušene, koje su energetski bogatije.
Zanimljivo je da je smokva u mnogim kulturama simbol istine, a u budizmu se često povezuje sa duhovnim rastom. Ove biljke mogu se jesti na različite načine—bile one svježe, sušene ili korišćene za pripremu džemova i drugih proizvoda.
Savjeti za uzgoj smokava
Kada se odlučite za uzgoj smokava, postoje određene smjernice koje vam mogu pomoći da postignete najbolje rezultate. Smokve nisu samo dekorativne biljke; one donose plodove koji su bogati hranjivim tvarima. Međutim, važno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila.
- Saksije i drenaža: Ako planirate uzgajati smokve u saksijama, odaberite one koje imaju minimalnu širinu od 60 centimetara i obavezno provjerite da imaju rupe za drenažu. Smokve ne podnose vlažno tlo, pa pravilno isušivanje viška vode od ključne je važnosti za njihov rast.
- Zaštićena lokacija: Smokve zahtijevaju puno sunca i toplotu, pa je najbolje odabrati zaštićeno mjesto. Uzgajanje smokava na lokacijama koje su često podložne kiši može dovesti do truljenja plodova, što šteti biljci.
- Toplina i tlo: Idealna temperatura za uzgoj smokava je između 25 i 30°C, dok nisu otporne na hladnoću. Tlo koje je bogato hranjivim tvarima najbolje je za uzgoj, iako smokve mogu rasti i na sušnijim tlima.
Razmnožavanje smokvi metodom zakopavanja
Jedan od najsvjetlijih trenutaka u procesu uzgoja smokvi je trenutak kada odlučimo kako ćemo ih razmnožavati. Jedan od najjednostavnijih načina je zakopavanje četiri smokve u saksiju. Ovaj proces omogućava da se iz jedne biljke stvore nove sadnice koje će vremenom postati potpuno razvijena stabla.
Kako izvoditi razmnožavanje:
- Priprema saksije: Uzmite saksiju dovoljno veliku da može primiti četiri smokve. Ispunite saksiju zemljom koja će omogućiti dobar protok vode, a zatim pripremite četiri male brazde u zemlji.
- Priprema smokava: Uz pomoć oštrog kuhinjskog noža, odrežite vrhove četiri smokve, ostavljajući stabljike koje će biti zakopane.
- Zakopavanje: Stavite smokve u brazde, pazeći da budu podjednako udaljene. Prekrijte ih zemljom i blago poravnajte površinu.
- Zalijevanje i zaštita: Zalijte zemlju, a zatim pokrijte saksiju plastičnom posudom ili folijom kako biste stvorili vlažnu, toplu mikroklimu koja je pogodna za klijanje.
Za nekoliko sedmica, sadnice smokava će početi nicati. Nakon što se razviju, važno je pažljivo presaditi svaku biljku u individualnu saksiju, jer će im prostor za rast pomoći da se razviju u zdrava stabla.
Briga o mladim smokvama
Kada sadnice počnu da rastu, sunčana i zaštićena lokacija postaje ključna za njihov razvoj. Smokve trebaju biti redovno zalivene, ali samo tokom prvih šest meseci. Gnojenje takođe može pomoći mladim biljkama da brže napreduju. Redovno održavanje u vidu čišćenja i zaštite od štetočina omogućava im da se razvijaju u zdrave i plodonosne biljke.
