PSIHOLOG O BRAKU U KOJEM ŽENA MORA MOLITI ZA SVAKI EURO: „Jedna greška s karticom nije razlog da vas suprug ponižava“

„Molim da ostanem potpuno anonimna.“

Pozdrav. Radim četiri sata dnevno i za svoj posao primam minimalnu platu. Od tog novca uglavnom kupujem odjeću sebi i svom djetetu. Suprug plaća račune i hranu, a meni ponekad ostavi oko 100 eura za ostale potrebe. Dok ne pronađem posao sa punim radnim vremenom, pomažu mi i roditelji.

Nedavno sam sasvim slučajno haljinu od 50 eura platila njegovom karticom. Kartica je ostala povezana s mojim računom i uopšte nisam shvatila da sam upotrijebila pogrešnu karticu. Kada je vidio transakciju, rekao mi je da sam ga pokrala i zaprijetio da će me prijaviti policiji.

Odmah sam mu rekla da ću vratiti novac čim dobijem platu. Kada sam primila platu, ponudila sam mu 50 eura, ali mi je tada rekao da mu novac ne treba.

Međutim, nekoliko dana kasnije počeo je ponavljati da sam mu dužna.

Na kraju sam mu uplatila 100 eura, iako je haljina koštala upola manje.

Osjećam se poniženo. Ne znam kako da živim sa čovjekom od kojeg ne mogu zatražiti ni 50 eura kada mi zatrebaju. Još veći problem je što me često vrijeđa i imam osjećaj da, šta god uradim, nikada nije dovoljno dobro.

Šta biste vi uradili na mom mjestu?

Odgovor psihologa: Problem nije haljina od 50 eura

Prije svega, važno je odvojiti jednu konkretnu situaciju od mnogo šireg problema.

Da je suprug vidio da je njegova kartica slučajno iskorištena, mirno pitao šta se dogodilo i prihvatio objašnjenje nakon što ste mu ponudili da vratite novac, ova situacija vjerovatno ne bi imala posebnu težinu.

Greške se događaju. Pogotovo kada su kartice povezane s računima i kada osoba ne primijeti kojom karticom plaća.

Ono što je zabrinjavajuće u vašem opisu jeste način na koji je suprug reagovao, ali i ono što se događalo poslije.

Nazvati vas lopovom zbog greške, prijetiti policijom, a zatim odbiti novac kada ste ga ponudili i kasnije vas iznova podsjećati da ste mu dužni, nije razgovor o jednoj haljini.

To može biti dio obrasca u kojem se novac koristi kao sredstvo pritiska, kontrole i ponižavanja.

Kada novac postane sredstvo kontrole

U zdravom partnerskom odnosu nije problem da supružnici imaju različite prihode. Jedan partner može zarađivati više, drugi manje. Jedan period života može biti finansijski teži, a drugi stabilniji.

Problem nastaje kada se novac počne koristiti kao način da jedna osoba drugoj pokaže ko ima veću moć.

Iz vašeg pisma posebno se izdvajaju neke stvari:

• imate vlastiti posao i vlastiti prihod, iako je on trenutno mali;
• suprug vam daje novac neredovno, prema vlastitoj odluci;
• zbog jedne nenamjerne greške nazvao vas je lopovom;
• prijetio vam je policijom;
• odbio je novac kada ste pokušali vratiti dug;
• kasnije je tu istu situaciju koristio da vas podsjeća da mu nešto dugujete;
• uz sve to navodite da vas često vrijeđa.

Kada se više ovakvih ponašanja pojavljuje zajedno, potrebno je pogledati širu sliku.

Ne pitajte samo: „Jesam li pogriješila s karticom?“

Pitajte se: „Kako se moj partner ponaša prema meni kada pogriješim, kada nemam novca ili kada se s njim ne slažem?“

Ne morate kupovati pravo na poštovanje

Često se u ovakvim odnosima dogodi da osoba počne pokušavati dokazivati da zaslužuje normalan tretman.

Počne više raditi. Više kuhati. Više čistiti. Više štedjeti. Pokušava izbjeći svaku grešku. Pazi na svaku riječ.

I onda se nada da će partner prestati biti grub.

Ali poštovanje ne bi trebalo biti nagrada za savršeno ponašanje.

Ne morate biti savršena da biste zaslužili poštovanje.

Ne morate zarađivati isto kao suprug. Ne morate imati njegovu platu. Ne morate dokazivati da ste „dovoljno korisni“ da bi vam se obraćao bez uvreda.

Čak i kada napravite stvarnu grešku, partner ima pravo biti ljut ili zabrinut, ali to ne znači da ima pravo da vas zbog toga ponižava.

Posebno me brine rečenica: „Nikada nisam dovoljno dobra“

Ovaj dio vašeg pisma možda je važniji od same priče o 50 eura.

Kada osoba dugo sluša kritike, uvrede i prigovore, može početi gubiti povjerenje u vlastitu procjenu.

Počne razmišljati:

„Možda stvarno pretjerujem.“

„Možda sam ja problem.“

„Možda moram više doprinositi.“

„Možda trebam biti zahvalna što uopšte imam ovo što imam.“

To je opasan trenutak jer osoba više ne procjenjuje partnerovo ponašanje, nego stalno procjenjuje vlastitu vrijednost.

A to su dvije potpuno različite stvari.

Šta bih vam savjetovao da uradite?

Ne bih vam savjetovao da odmah donosite velike odluke bez pripreme, posebno ako imate dijete i finansijski ste trenutno zavisni od zajedničkog domaćinstva.

Prvi korak bio bi da pokušate sagledati situaciju hladne glave.

Postavite sebi nekoliko pitanja:

1. Da li vas suprug često vrijeđa?
2. Da li morate tražiti dozvolu za vlastiti novac?
3. Da li vam uskraćuje novac kako bi vas kaznio?
4. Da li vas pokušava uvjeriti da bez njega ne možete?
5. Da li se bojite njegove reakcije kada nešto pogriješite?
6. Da li imate pristup vlastitim dokumentima, računu i važnim finansijskim informacijama?
7. Da li se njegovo ponašanje s vremenom pogoršava?

Ako je odgovor na više pitanja potvrdan, nemojte problem svesti na jednu svađu oko haljine.

Razgovor je potreban, ali ne po svaku cijenu

Ako se osjećate sigurno, bilo bi važno da s njim razgovarate kada nema svađe.

Ne pokušavajte dokazivati da ste „dobra supruga“. Govorite o konkretnom ponašanju.

Možete reći:

„Spremna sam razgovarati o novcu i prihvatiti odgovornost za svoje greške. Ali ne prihvatam da me nazivaš lopovom, vrijeđaš ili koristiš jednu grešku da me mjesecima ponižavaš. Želim da o finansijama razgovaramo kao partneri.“

Njegova reakcija na ovakav razgovor može vam mnogo toga pokazati.

Ako vas sasluša, preuzme odgovornost i pristane na jasniji dogovor o novcu, to je prostor za dalji rad na odnosu.

Ako vas ismijava, prijeti, dodatno vrijeđa ili vas kažnjava novcem, tada problem treba shvatiti ozbiljnije.

Napravite vlastitu finansijsku sigurnost

Bez obzira na to kako će se vaš brak dalje razvijati, bilo bi dobro da postepeno gradite vlastitu finansijsku stabilnost.

To ne znači da morate odmah napustiti brak.

Znači da trebate imati osjećaj da možete preživjeti i bez toga da za svaku sitnicu morate moliti nekoga za novac.

Ako je moguće, pokušajte:

• zadržati vlastiti bankovni račun;
• odvajati makar mali dio svoje plate;
• pronaći mogućnost zaposlenja s većim prihodima;
• čuvati kopije važnih dokumenata;
• razgovarati s osobom kojoj vjerujete;
• potražiti stručnu pomoć ako se vrijeđanje i kontrola nastave.

Važno je i da ne ostanete izolovani.

Razgovor s roditeljima, bliskom prijateljicom, psihologom ili savjetovalištem može pomoći da situaciju sagledate objektivnije.

A šta je s onih 100 eura?

Iskreno, ne bih se fokusirao na to jeste li mu trebali vratiti 50 ili 100 eura.

Vi ste odlučili vratiti dvostruki iznos jer ste vjerovatno željeli prekinuti raspravu i pokazati da ne pokušavate uzeti njegov novac.

Ali sada je važnije nešto drugo.

Nemojte dopustiti da vas jedna greška natjera da cijeli život živite u osjećaju krivice.

Platili ste haljinu njegovom karticom greškom. To nije isto što i namjerno uzeti nečiji novac.

Ako ste mu ponudili da vratite novac, a on ga odbio, nije zdravo da se ista situacija poslije koristi kao trajno sredstvo ponižavanja.

Najvažnije pitanje nije: „Kako da živim bez njegovih 50 eura?“

Mislim da je pravo pitanje koje sebi trebate postaviti mnogo dublje:

„Želim li život u kojem ću se stalno bojati da ću biti kažnjena ili ponižena zbog novca?“

Brak ne mora značiti da partneri imaju identične prihode. Ali bi trebao značiti da postoji osnovno povjerenje, dogovor i poštovanje.

Partnerstvo nije situacija u kojoj jedan supružnik daje drugome novac samo kada procijeni da ga ovaj „zaslužuje“.

Partnerstvo podrazumijeva da oboje mogu razgovarati o novcu bez straha.

Draga čitateljice, nemojte dopustiti da vas iznos od 50 eura ubijedi da je vaša vrijednost jednaka vašem prihodu.

Vi radite. Brinete o djetetu. Pokušavate pronaći bolji posao. Prihvatate pomoć roditelja dok ne stanete finansijski na noge. I priznali ste grešku čim ste shvatili šta se dogodilo.

Jedna pogrešna kartica ne čini vas lopovom.

Ali činjenica da se osjećate poniženo, da vas suprug često vrijeđa i da imate osjećaj da nikada niste dovoljno dobri jeste nešto što zaslužuje ozbiljnu pažnju.

Nemojte čekati da potpuno izgubite samopouzdanje prije nego što potražite pomoć.

Ako postoji strah, prijetnje, uskraćivanje osnovnih potreba ili bilo kakav oblik nasilja, potražite podršku od osobe kojoj vjerujete i odgovarajuće stručne službe u svojoj sredini. Vaša sigurnost i sigurnost vašeg djeteta uvijek su prioritet.

I zapamtite jednu stvar:

U zdravom odnosu ne biste trebali stalno dokazivati da zaslužujete poštovanje.

Ne morate biti bogati da biste bili ravnopravni.

Ne morate imati veliku platu da biste imali pravo glasa.

I ne morate moliti za svaki euro da biste zaslužili dostojanstvo.